Ljudsko zdravlje je odraz svakodnevne ishrane od momenta kada zapocinje život pa sve do smrti. Ako koristimo proizvode brze hrane, koji obilluju mastima i šecerima, umesto namernicama bogatim raznovrsnim sastojcima uz obilje vitamina i minerala, posledice su bolesti. Dokaz za to su srcana, reumatološka oboljenja, bolesti krvotoka i mnoge bolesti nastale usled smanjenog imuniteta,a to opet dovodi do bržeg starenja celija i tkiva sa otpocinjanjem procesa osteoporoze i ateromatoze. Na neke faktore covek može da utice, dok na druge ne. Cinjenica je da sasvim ciste sredine nema, vazduh je zagaden, nestaje ozonski omotac, koncentracija izduvnih gasova je sve veca....Voda je takode zagadena, prehrambeni proizvodi, puni su masti i šecera, stresne situacije su sve cešce,
ORGANIZAM SMO NAPALI SA SVIH STRANA.
Nutristika
Paradoksi se redaju, sa jedne strane ljudi se preobilno hrane sa druge strane nedostatak ishrane i pothranjenost namece se utisak da nikada necemo saznati šta znaci optimalno zdravlje. To je vrednost koja se ne može platiti novcem.
Ali zato na održavanje dobrog zdravlja možemo uticati putem pravilne ishrane, pa je stoga neophodno proširiti saznanja o odnosu pravilne ishrane i zdravlja. Naš metabolizam odreduje koju ce korist izvuci iz unete hrane. Pol, starost, fizicke sposobnosti i profesija neposredno uticu na potrebe našeg organizma, za hranljivim sastojcima i sposobnost njihovog iskorišcavanja. Takode i nestrucno postavljene dijete dovode do poremecaja metabolizma. Zbog svega toga potrebno je znati nešto o pravilnoj ishrani. Medicina je nepobitno utvrdila da dužina covekovog života zavisi od sledecih cinilaca:
1. 20% genetski faktor
2. 20% socijalna sredina
3. 10 % ishrana
4. 50 % nacin života
Zato je bitno da koristimo pored prirodnih artikala i neka dopunska sredstva ishrane.koja ce nam dopuniti ishranu važnim sastojcima kao što su minerali, vitamini, proteini i ugljeni hidrati. Nauka i tehnologija otišla je jako daleko u tom segmentu tako da danas možemo racunati " na pomoc " renomiranih firmi u proizvodnji istih. Zato kod nas, u našem Fitnss studiju možete priuštiti sebi obilje takvih proizvoda od renomiranih svetskih giganta u proizvodnji zdrave hrane. Na prvom mestu u ponudi imamo TwinLabove , Ultimate Nutrition, Optimum Nutrition, Multipower, Weider, Universalove, American Nutritional proizvode
Istina je da savremena tehnologoija ostavlja snažan trag na hranljivim vrednostima tako da pesticidi i insekticidi, skladištenje,zamrzavanja, konzerviranja, rafiniranja i kuvanja uništavaju ono najbolje iz namernica. Namernice koje se pre zamrzavanja ljušte uništavaju vitaminski sadžaj, narocito vitamin C i tijamin. Kod konzerviranja, kisela sredina i visoke temperature desetkuju vitamine. Takode slicne su pojave kod rafiniranja žitarica u kojima se uništava i do 80% vitamina B i E sa važnim lipidima i sterolima.
Temelj celicnog zdravlja je lanac sastavljen od ugljenih hidrata, proteina, lipida,enzima, vitamina i minerala. da bi sa uspehom izvršili svoju funkciju svaki od ovih elemenata zavisi od prisutnosti ostalih. Tako na primer kalcijum (Ca) se sjajno iskorišcava uz prisustvo magnezijuma (Mg), fosfora (P) i vitamina : A, C, E i D. Ugljeni hidrati su gorivo i glavni izvor energije za telesne funkcije. Proteini su gradivne materije i nalazimo ih u svim tkivima organizma (jako bitni za imunitet). Masti su neophodne za zdravlje celija i stvaranje energija u njima. Enzimi potpomažu sve metabolicke procese u organizmu kao i oslobadanje hranljivih supstanci iz hrane(" svecice automobila "). Vitamini su bitan sastavni deo organizma važan za život i rast, moraju se unositi u organizam svakodnevno, oni regulišu naš metabolizam preko enzimskih sistema. Minerali uz vitamine ucestvuju u rastu svake celije, zato u našoj mreži ponude, raspolažemo sa sledecim preparatima:
| |
 |
- vitamini, minerali i njihove konbinacije
- preparati na bazi biljaka i preparati sa specificnim dejstvima
- aminokiseline i preparati namenjeni sportistima
Sada cemo vas podrobnije uvesti u svet hranljivih materija
PROTEINI
imaju ulogu u obnavljanju, rastu i održavanju celija. Izvori su: belance, pilece, curece i belo meso, riba itd. Potrebno je 1,5 do 2,5 grama po kg telesne težine unositi proteina. Vrhunska postignuca postižu se iskljucivo vrhunskim intezivnim treningom! Dok trening traje u mišicu se javlja potreba za kiseonikom i proteinima(koji uzgred budi receno menjaju istrošena tkiva i stvaraju nova). Proteini su OSNOVNE HRANLJIVE MATRIJE, ne mogu se zameniti niti skladištiti kao masti i ugljeni hidrati, pa ih stalno treba imati u ishrani. Sastavljeni su od aminokiselina i ako ne dostaje jedna esencijalna aminokiselina kiselina nece doci do sinteze proteina. Osim znacaja za mišicni sistem važni su i kod funkcionisanja jetre, bubrega i mozga. Mnoga ispitivanja su dokazala znacaj proteina u vrhunskom sportu, gde su takmicari pred takmicenje uzimali i do tri grama po jednom kilogramu telesne mase! Vrlo je bitno da INDEKS ISKORISTLJIVOSTI (P.E.R. - Protein efficiency ratio) proteina bude što veci. Najkvalitetniji izvor proteina su: riba, belance, piletina, ostalo meso, mlecni proizvodi (surutka)
AMINOKISELINE
su gradivni elementi proteina (belancevina). Sa azotom stvaraju hiljade razlicitih proteina, predstavljaju i krajni proces varenja proteina. Postoje 22 glavne amino kiseline koje se dele u dve grupe :
- ESENCIJALNE (koje se ne mogu sintetisati u organizmu vec ih moramo uneti hranom)
- NEESENCIJALNE - organizam ih sam proizvodi.
Sportisti zbog fizickih napora imaju mnogo vece potrebe za aminokiselinama. Najbolje je uzimati aminokiseline u propisanim proporcijama jer tada predstavljaju glavni izvor energije za organizam. Bitne su za regulaciju šecera u krvi(stimulišu lucenje insulina), za stvaranje hemoglobina, povecanju sinteze proteina u mišicima i omogucavaju povecanje mišicne mase. Sportisti i osobe izložene stresu imaju izrazito povecane potrebe za istim. Aminokiseline su važni antioksidanti, regulatori šecera u krvi, bitni su za detoksifikaciju alkohola, duvana, zracenja... Takode delcuju kao lipotropik, pomažu zdravlje jetre, snižavaju nivo holesterola, deluju protiv umora, sanjuju osecaj gladi, aktiviraju prirodne hormone, i hiljade drugih razloga zašto ih treba koris
UGLJENI HIDRATI
Obezbeduju gorivo i glavni su izvori energije. Za vreme procesa digresije ugljeni hidrati se pretvaraju u glukozu (krvni šecer). Glukoza kruži u krvi i služi kao glavni izvor energije koju mišici koriste tokom prvih nekoliko minuta vežbanja. Kada glukoza nije odmah iskorišcena, ona se deponuje u jetri i mišicima u obliku glikogena. Za proces mišicne izgradnje možemo ih podeliti:
1. Prosti šeceri (monosaharidi, disaharidi,)
2. Skrobni ugljeni hidrati (polisaharidi i više molekula glukoze)
3. Vlaknasti ugljeni hidrati
| |
 |
Prosti šeceri izazivaju oštar skok šecera u krvi što rezultira deponovanjem masti, dok skrobni ugljeni hidrati obezbeduju lagano i etapno otpuštanje šecera u krvi. Prema tome glukoza iz skrobnih ugljenih hidrata izaziva minimalnu sekreciju insulina i obezbeduje trajni nivo energije. Izvori skrobnih ugljenih hidrata: ovasna kaša, griz, smedi pirinac, krompir, kukuruz, pasulj, grašak i drugo mahunasto povrce. Izvori vlaknastih ugljenih hidrata: špargla, prokelj, kupus, karfiol, šargarepa, celer, buranija, tikvice i drugo salatasto povrce.Kao što smo rekli u uvodu ugljeni hidrati u organizmu igraju ulogu pogonskog goriva, za raliku od aminokiselina, koje imaju geradivnu ulogu, i ako se unesu upravio vreme, u
odgovarajucim kolicinama i kvalitetu obezbeduju postizanje vrhunskih rezultata bez obzira nastepen opterecenja.
U odnosu na masti, koje organizam ima uvek u rezervi jer sporije sagorevaju u mišicima, telesne rezerve ugljenih hidrata znatno brže potroše,jer je organizmu mnogo lakše da stvori ATP iz ugljenih hidrata. naucno je dokazano da je za uspeh u sportu neophodno da se treninzi završavaju na maksimumu psihofizickih sposobnosti sportiste, a to je nemoguce bez dovoljnih zaliha ugljenih hidrata. Kada padnu glikogenske rezerve u mišicima sportisti gube motivisanost i samopouzdanje, zato Vam ne moramoisticati koliko je važan cinilac u postizanju vrhunskih rezultata nivo glikogena u mišicima pred takmicenja. Zato ih treba unosti na vreme, i pri tome voditi racuna o sledecim pravilima:
- najpovoljnije vreme za stvaranje zaliha mišicnog glikogena je neposredno posle fizickog opterecenja, jer su mišici istrošili rezerve i tada bnajviše reaguje enzim glikogen -sinteza bez koga se uneti ugljeni hidrat pretvara u rezervnu mast.
- ostatak dnevne doze treba podeliti u porcije i unositi ih u nekoliko navrata, što obezbeduje stabilan nivo šecera i insulina u krvi i olakšava pretzvaranje unete glukoze u glikogen.
- manje kolicine ugljenih hidrata mogu da se nose i za vreme treninga ili takmicenja ( 20-40 grama na sat).
- vežbe za popunjavanje glikogenskih rezervi ne treba da budu suviše jake ali pri tome treba da budu napregnute sve mišicne grupe(vežbe istezanja).
MASTI
Neophodne su za zdravlje i telesni razvoj jer sadrže hranljive sastojke poznate kao esencijalne masne kiseline koje su ukljucene u brojne biološke funkcije. Esencijalne masne kiseline su ukljucene u produkciju prostaglandina koji reguliše skoro svaki sistem u telu: kardio-vaskularni sistem , imuni, endokrini, digestivni, reproduktivni. Esencijalne masne kiseline su bitne da bi vezivno tkivo i celijski zidovi bili zdravi i snažni.
ANTIOKSIDANSI
Treba napomenuti da su za organizam vrlo bitni i antioksidansi koji služe za oporavak oštecenih tkiva (mišica) do kojih je došlo usled oksidacionih procesa tokom odredenog rada(naprezanja). Poznati antioksidansi su vitamini: C, E, B-kompleks, multiminerali(Ca, Cr, Cn, Mg).
VITAMINI
Najeksploatisaniji termin u nutristici su svakako vitamini, koliko su znacajni i važni za naš organizam skoro svako zna.
Razlicite kulture i narodi, ili pojedinci, svakodnevno konzumiranje hrane svode na redovnu potrebu, ritual, kult ili na nesto vise od toga. Dopuna ishrani u vidu uvazene teorije o ťzdravom nacinu zivota i ishraneŤ , zagovara stav o redovnom unosenju potrebne kolicine vitamina i minerala u organizam. Teorija pociva na uverenju, da organizam dodatno snabdevamo ťpotrebnomŤ ili ťPreporucenom Dnevnom KolicinomŤ (PDK) razlicitih mikrohranljivih supstanci.
GRUPE VITAMINA
Vitamini rastvorljivi u mastima: A, D, E i K
Vitamini rastvorljivi u vodi: C i B kompleks
VITAMINI DAJU SVEZU SNAGU SVIM CELIJAMA
Vitamini su supstance koje se u malim kolicinama nalaze u hrani; takodje, oni predstavljaju pojam zdrave ishrane, sam organizam nije u stanju da ih proizvodi. Vitamni moraju redovno da se unose u organizam, mada nemaju energetsku vrednost, prirodni su katalizatori, mnogih vaznih enzima koji pospesuju vitalne procese neophodne za normalan metabolizam celija, tkiva i organa. Omogucavaju oslobadjanje energije i pojacavaju bioloske funkcije, tako da su neophodni za pravilnu funkciju organizma.
Potrebna kolicina vitamina se obicno zadovoljava izbalansiranom ishranom, ali mozda i ne. Jer, zbog savremeno-tehnoloskih metoda koje se koriste u poljoprivredi, tesko da je moguce izracunati tacnu kolicinu i sadrzaj vitamina u biljkama koje covek unosi. Postoje nove vrste jabuka i narandzi, koje gotovo da vise i ne sadrze vitamin C; ili sargarepa koja sadrzi samo jos male kolicine beta-karotina. Pojava koja se cesto desava, je da se usled pogresne pripreme hrane i namirnica gube vazni vitamini koji su neophodni za zdrav rad organizma.
GRUPE VITAMINA I NJIHOVA FUNKCIJA
Vrsta vitamina:
Vitamini A, C i E su tzv. antioksidansi, koji u organizmu unistavaju slobodne radikale. To su posebno ťagresivne molekuleŤ koje u vecim kolicinama nastaju zbog stresa, pusenja, opterecenja okoline, konzumiranja alkohola itd. Kompleks ACE (tzv.pusacki vitamini) stiti celije organizma od raznih ostecenja i podrzava imunoloski sistem. Nasuprot tome, B-vitamini su vazni katalizatori za razmenu supstanci.
Vazne funkcije:
Vitamin A: Odgovoran je za zdravu kozu, vazan je za pravilan rast, zdravu funkciju koze i sluznica, pomaze dobar vid. Povecava imunitet i jaca srce. PDK=0,8mg.
Vitamin B1: ťvitamin za nerveŤ Osigurava dobru sposobnost koncentracije, mentalnu snalazljivost, vazan za razmjenu ugljenohidrata. PDK=1.4mg.
Vitamin B2: vitamin koji ťmoze sveŤ. Ucestvuje u razmeni ugljenohidrata i proteina, zatim kod svih funkcija podrzava dejstvo vitamina A. PDK=1.6mg.
Vitamin B6: vitamin koji je neophodan za pravilnu izgradnju i regulaciju misicne mase, podstice razmenu proteina i aminokiselina. Kod mnogih zena ublazava tegobe izazvane PMS fazom i depresiju. Vazan je za pravilan rad nervnog sistema. PDK=2mg.
Vitamin B12: osigurava stalno obnavljanje krvi. PDK=1mcg.
Biotin (B8): utice na zdrav, lep i sjajan izgled koze, kose i noktiju. Pomaze kod razgradnje ugljenohidrata i masnoca.
Niacin (B3): cini organizam svezim i vitalnim. Pomaze funkcionisanju i besprekornom radu nervnog sistema i mozga. PDK=18mg.
Proteinska kiselina (B5): unapredjuje rast kose i utice na pokretnost. Djeluje na raspolozenje, jer kontrolise i nivelise proizvodnju adrenalina u organizmu. PDK=6mg.
Folna kiselina: regulise krvnu sliku i utice na stvaranje novih celija. Vazna je za probavni i nervni sistem. Smanjuje rizik pri radjanju dece, usled moguceg rascepa zavrsnog dela karlice. PDK=200-400mcg.
Vitamin C: je zastitni vitamin. Odrzava zdravu kozu, zube i kosti, povecava imunitet, detoksinira organizam i pomaze mu kod apsorbovanja gvozdja. Utice na pravilno zarastanje rana. PDK=60-250mg.
Vitamin D: utice na pravilan razvoj i jacanje kostiju i zuba. Neizostavan je za razmenu kalcijuma i fosfora, utice u formiranju kostiju. PDK=5mcg.
Vitamin E: zasluzan je za vitalnost i zdravu ili lepu kozu. Ucestvuje u regenerisanju celije i sistemu krvnih sudova i kapilara, takodje stiti i pravilno sazrijevanje spermatozoida. PDK=10mg, pusaci 100-200 mg.
Vitamin K: pomaze u pravilnom zarastanju rana ili povreda. Utice na optimalnu sposobnost zgrusavanja krvi.
Osobe koje su dodatno opterecene (sport, tezi fizicki poslovi, naporne aktivnosti), izlozene pojacanom stresu i uticaju okoline ili nisu sigurne u pravilan nacin ishrane (zdrava hrana obogacena potrebnom kolicinom vitamina), pozeljno je da unose vitaminske preparate kao dopunu zdravoj ishrani.
Početna|Onama|Lokacije|Programi|Fitness|Radno vreme|Mapa|Cenovnik|Kontakt |